Mljekarstvo u slobodnom padu

Već davno je prošlo godinu dana od prvih incijativa našeg Udruženja i drugih proizvođača mlijeka u Srpskoj i Bosni i Hercegovini, a vezanih za potrebu rasta otkupne cijene mlijeka. Ne zbog naše zarade, jer smo već tada bili u minusu, ali zbog očuvanja ovog sektora. Nije proizvodnja mlijeka uzgoj pilića, pa da za 40 dana od jednodnevnog pileta imate gotovo proizvod. Znamo i da neki misle drugačije, ali to je već problem njihovog lošeg obrazovanja ili uopšte sistema obrazovanja. Predsjednik Udruženja, g. Vladimir Usorac je u septembru mjesecu 2021. godine upozoravao da će mlijeko biti 4 eura, međutim slabo je to ko čuo. Valjda su mislili da mi seljaci ne znamo šta je tržište. Sad dečki ispada suprotno. Već je u nekim zemljama EU skoro 3 eura litar mlijeka. Ali još nije kraj rasta. 

Davali smo i neka druga rješenja. Plavi dizel. Niko se nije osvrnuo, a iz UINO smo dobili informacije da oni to ne znaju primjeniti. Tri predsjednika u toj famoznoj instituciji zvanoj Parlamentarna skupština (odnosno parlamentarni parlament ili skupštinska skupština) se nisu ni počešali. Vjerovatno jedu samo uvozno. Da ne pričamo o zaštiti domaće proizvodnje. Bisera i ekipa bi rekli da nije u skladu sa SSP i GATT. Upravo suporotno. Samo treba da dobro isčitaju iste. Zašto bi inače imali Zakon o spoljnotrgovinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH”,  broj 7/98 i 35/04)? Ali evo šta kaže Sporazum o stabilizaciji i prirduživanju: 

Član 30 SSP: 

Bez obzira na ostale odredbe ovog sporazuma, a posebno na član 39., te s obzirom na naročitu osjetljivost tržišta poljoprivrednih i ribljih proizvoda, ukoliko uvoz proizvoda porijeklom iz jedne strane, koji su predmet koncesija odobrenih na osnovu čl. 25. do 28., prouzrokuje ozbiljan poremećaj tržištâ ili njenih domaćih regulatornih mehanizama druge strane, obje strane odmah će početi konsultacije radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja. U očekivanju takvog rješenja, pogođena strana može preduzeti odgovarajuće mjere koje bude smatrala potrebnim.

Naravno, ne može se očekivati u ovom vremenu od Ministara da znaju čitati. Jer lakše je postati Ministar no naučiti čitati. A nisu oni učitelji, pa da moraju znati čitati. Niti su plaćeni da čitaju vremensku prognozu. 

Na kraju, dokle smo došli. Cijena sirovog mlijeka je i dalje među najnižima na svijetu. Sela se prazne. Nema više ko da proizvodi. A potrebe se povećavaju. Nema ni uvoznog mlijeka. Pa samo 6,5 miliona Ukrajinaca je došlo u Evropu. Da je prosječna konzumacija po čovjeku cca 200 l mlijeka/godinu (misli se na mlijeko i mliječne prerađevine) to je 1,3 milijarde l. Proizvodnja u BiH je prošle godine bila oko 270 miliona l. A uvezli smo mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 175 miliona KM. 

Šta još reći? Krajem 2021. godine smo upozoravali da će se zatvoriti granice i da će doći nestašice vještačkog đubriva. Ma nula bodova.

Pitanje je šta rade ta naša diplomatsko konuzularna predstavništva i kakve informacije oni skupljaju? Zato smo se mi uputili još prije dva mjeseca u Sloveniju da vidimo šta se dešava na tržištu. I javno obavjestili da mlijeka neće biti. Ali će biti lijepih mjesta u ambasadama za neradnike i dalje. 

Bilo je manjih pomaka. Podrška za uvoz junica u Srpskoj (cca 780 grla) i povećanje premije u FBiH. Ali kasno i nakon duge borbe. Korak naprijed jeste, da li je dovoljan vidjećemo. 

U međevremenu broj farmera je pao, samo u godini dana. U posljednjih desetak godina sa nekadašnjih 11000 proizvođača mlijeka u Srpskoj, danas jedva 3.000. U Cijeloj BiH danas nema 10.000 proizvođača. Naši farmeri muzu po njemačkim farmama. 

Mladi su otišli. Rijetke su svadbe na selima. 

Dragi proizvođači, građani, svi vi kako god se osjećate, kupujte domaće. 

I naravno aktuelna kalkuacija vrijednosti proizvodnje mlijeka koju smo danas uputili u Mlijekoprodukt. Aktuelni troškovi proizvodnje litre mlijeka su oko 1,4 KM na proizvodnju od 7200 litara, što nema veliki broj proizvođača. A oktupna cijena je od 0,7-0,8 KM. Plus premija. 

Ali nema povlačenja, nema predaje!