Okrugli sto: Mljekarstvo u Bosni i Hercegovini i EU integracije – otvoreno i iskreno

Dana 01.12.2023. godine održan je u Banja Luci okrugli sto na temu Mljekarstvo u Bosni i Hercegovini i EU integracije – otvoreno i iskreno.  Proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini je jedan od sektora je među najznačajnijim elementima stvaranje dodatne vrijednosti u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu dobro izbalansiran pristup u EU integracijama i adekvatna podrška dok se ne izjednači konkurenost domaće proizvodnje sa tržištem u koje ulazimo.  Specijalni gosti ovog okruglog stola bili su predstavnici Saveza udruga hrvatskih uzgajivača hoštajn goveda (SUHUH): g. Branko Kolak, predsjednik Udruge i g-đa Lidija Pavić, potpredsjednica Udruge, koji su nesebično podijelili svoja iskustva sa nama. Bila je ovo prilika da se porazgovara o stvarima koje su zaista bitne za očuvanje ovog sektora poljoprivrede. 

Teme okruglog stola su bile:

1. Iskustva Republike Hrvatske u oblasti EU integracije u mljekarstvu, dobro i loše, otvoreno i jasno g. Branko Kolak, predsjednik SUHUH,
2. Stanje u selima Republike Hrvatske deset godina nakon ulaska u EU. G-đa Lidija Pavić, potpredsjednica SUHUH i
3. Prezentacija: podsticajna politika u Republici Srpskoj u oblasti mljekarstva – analiza i prijedlozi. g. Milorad Simić, predsjednik Upravnog Odbora Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS. prezentacija g. Simića je dostupna na ovom linku. U prezentaciji su date konkretni prijedlozi mjera podrške kojim bi se obezbijedila ravnopravnost svih uzgajivača i održiv sistem podrške. 

Ovaj okrugli sto je organizovan uz podršku Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH, Udruženja poljoprivrednih proizvođača Tuzlanskog kantona i Seljačkog Saveza FBiH. Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, pomoćnik Ministra g. Goran Bursać, načelnik odjeljenja za stočarstvo, g. Milan Puzigaća, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH g. Pejo Janjić, šef odsjeka za ruralni razvoj, te ispred Ministarstva za Evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske, g. Dragan Vulin, stručni savjetnik. 

Kada je riječ o porukama kolega iz Hrvatske, izdvojili bi sljedeće:

• do zadnjeg momenta prije ulaska u EU nema potrebe da se izbacuje podsticaj po litru mlijeka, 
• prije ulaska u EU napraviti program podsticanja konkurenosti malih proizvođača, kako bi izrasli na 50 - 100 muznih krava, te nakon ulaska u EU opstali. Hrvatska tu možda nije uradila najbolje prilagođavanje, te su zbog toga izgubili oko 300 miliona l mlijeka, te preko 10.000 proizvođača. Godine 2012. su imali oko 14.800 proizvođača. Danas je u Hrvatskoj aktivno oko 2.700 proizvođača, s tim da je od početka godine izgašeno oko 600 gazdinstava. Proizvodnja je oko 400 miliona litara, a prije ulaska u EU bila je 700 miliona. Op.a.: Uvažavajući ova iskustva, dobro proračunate mjere prilagođavanja moraju pratiti tranziciju BiH mljekarstva ka onom u EU. 
• Podsticaji za kapitalna ulaganja moraju biti najmanje 65% za sve farmere i 80% za mlade farmere. Podrška od 40 ili 50%, te do 50% nije dovoljna. Restruktuiranje proizvodnje mlijeka i stvaranje većeg broja tržišnih usmjerenih farmi mora početi što prije.  
• Mora se riješiti pitanje korišćenja predpristupnih sredstava kroz uspostavljaanje IPARD strukture. Hrvatska je zbog nedostatka u ovom dijelu 4 godine nakon ulaska čekala na prve fondove. 
• Takođe veoma bitna poruka je da ako želimo da se prilagođavamo sistemima podrške EU ona prije toga moramo: 

1. Riješiti pitanje upravljanje zemljištem. U EU sve ide po ha i grlu i svi oni koji ne budu imali riješeno ovo pitanje, će se izgasiti. Proizvodnja mlijeka ne može bez hektara. 
2. Usvojiti pravilnik kojim će se regulisati pitanje korišćenja plavog dizela u BiH u skladu sa EU standardima (u Hrvatskoj imaju po kravi 180 l i po ha 120, koji košta od 40-50% od regularne cijene dizela),
3. Riješiti sistem obilježavanja goveda- obilježavanje u BiH nije efikasno i nije usklađeno sa EU pravilima. Uzgajivač sam treba da obilježava. 

• Moraju se jačati uzgajivačke organizacije. Veća sredstva se trebaju izdvojiti za ove namjene. Uzgajivači tj. uzgajivačka udruženja trebaju biti ti koji vode uzgojno-selekcijski rad. 
• Koristan je podatak da je u Hrvatskoj razdvojena podrška na osnovu količine proizvodnje mlijeka. Pa se tako razlikuju muzne krave i krave dojilje. Sva grla koja proizvode do 4.310 l mlijeka u standardnoj laktaciji (305 dana) ubrajaju se u krave dojilje. To je u prevodu 14,13 kg mlijeka dnevno. Op.a.: ako uzmemo aktuelne podatke Ministarstva o broju muznih krava, u Republici Srpskoj je prosječna proizvodnja po grlu oko 12,98 kg u standardnoj laktaciji. Da li ovo može biit i rješenje za nas?
• Moramo biti spremni na pitanja koja se tiču implementacije Nitratne Direktive. 

Zanimljve su bile i opaske učesnika iz BiH: 

• Potrebno je i napraviti Strategiju tranzicije mljekarstva ka EU
• Izrada strateških dokumenata mora biti transparentnija i poljoprivrednici se moraju uključiti u radne grupe. Takođe poljoprivrednici moraju biti sastavni dio radnih grupa koje će pregovarati sa EU. Često se dešava da ljudi bez ikakvog praktičnog znanja riješavaju ova pitanja, što utiče na kvalitet donoešenih odluka. Javne rasprave nisu dovoljne da se daju konkretni prijedlozi. 
• Ponovljeno je da države ne daje ništa mljekarima, već vraća jedan dio sredstava koja su već proizvođači uplatili, tj. na 1 KM podsticaja, mljekari uplate najmanje 3,5 KM u budžete svih nivoa. 
• Mljekari su ponovo istakli katastrofalan kvalitet ušnih markica koje nabavlja Kancelarija za veterinarstvo i zaista mučan problem za sve mljekare za koje Kancelarije za veterinarstvo nema sluha. Rješenje ovog pitanja su podržali i pojedini predstavnici Ministarstava. Obilježavanje od strane trećih lica je problem i biosigurnosti na farmama. AFS nam je dobar signal da trebamo nešto preduzeti. Iz MPŠV RS su naveli da je Zakon o stočarstvu usklađen sa EU normama, ali da je ovo pitanje prije svega KzV.  
• Saradnja između privatnog sektora i državnih institucija mora biti unapređena.  
• Predstavnici Ministarstva poljoprivrede su istakli visinu podrške u entitetima, ali ipak treba reći da je budžet za poljoprivredu Republike Hrvatske 705 miliona EUR, a budžet oba entiteta i Brčko Distrikta oko 180 miliona EUR. Moramo znati da postoji mnogo više kanala podrške. A BiH ima mnogo više registrovanih gazdinstava.
• Mljekari RS su zatražili da se objavi spisak korisnika podrške po grlu. Iz MPŠV RS su rekli da će nakon obrade oko 400 pristiglih žalbi isti biti objavljen, te da će tada uslijediti isplata podsticaja po grlu.
• Predstavnik FMPVS je naglasio neophodnost izmjene plana podrške poljoprivredi prema STO. 
• Učesnici su istakli i lošu saradnju pojedinih institucija u oblasti poljoprivrede sa privatnim sektorom i njihovu otuđenost od proizvodnje. 
• Istaknuto je i da se treba unaprijediti rad savjetodavne podrške, a navedena su konkretna pitanja upravljanja proizvodnim boelstima na farmama. 
• Upozoreno je na zaista katastrofalne rezultate projekta EU4Agri, koji uopšte nije uvažio aktuelnu situaciju u BiH. 
• Pozitivne najave su od strane predstavnika MPŠV RS da će u narednoj godini biti izdvojeno više sredstava za direktnu podršku. 
• Dogovoren je nastavak saradnje BiH Udruženja na jačanju pozicije BiH mljekarstva u procesu EU integracija. 

Nakon završenog okruglog stola, Mljekari RS su za svoje goste iz Federacije BiH organizovali posjetu Udruženju, posjetu Veterinarsko-stočarskom centru, a kolegama je prezentovan i uzgojno-selekcijski rad. Od uzimanja uzoraka mlijeka od svake krave, uzorkovanja, te obrade u programu Matične Knjige Udruženja i na kraju do izdavanja pedigrea.