Nakon godina nepoznanice, da li je vrijeme za Zakon o poljoprivredi i podsticajima?

Podsticaji u poljoprivredi su osjetljiva tema za mnoge države pa i za one razvijene. Predvidljivost izdvajanja novca za potrebe poljoprivrede je važno ne samo radi efikasnosti poljoprivredne politike već i za građane, kako bi znali na koji način se troši državni (narodni) novac. Preduslov gore navedenom jest postojanje jasnih propisa i dostupnost/ vidljivost odluka relevantnih organa uprave.  Ova tema sigurno ne bi bila značajna za pisanje članka da se u Republici Srpskoj podsticaji (čitaj: novac) u poljoprivredi ne dodjeljuju na drugačiji način od ustaljene prakse država što na kraju često dovodi do konflikta između poljoprivrednih proizvođača i nadležnih institucija. U stvari, koliko novca će dobiti proizvođači u različitim sektorima poljoprivrede utvrđuje se podzakonskim aktom - Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela.

Gore spomenuti pravilnik se donosi svake godine i njegove izmjene i dopune su veoma česte u toku tog perioda. Prošle, 2022. godine Pravilnik je imao deset izmjena. Važeći, ovogodišnji, pravilnik već je doživio dvije izmjene u prva dva mjeseca nakon donošenja. Pravilnik se donosi se na osnovu odredaba tri zakona: Zakona o obezbjeđenju i usmjeravanju sredstava za podsticanje razvoja poljoprivrede i sela, Zakona o poljoprivredi i Zakona o republičkoj upravi. Analiziraćemo samo pravni osnov iz prvog navedenog zakona, s obzirom da druga dva uopšteno utvrđuju oblast poljoprivrede i postupanja nadležnog ministarstva.

Odredbe člana 8. Zakona  na osnovu kojeg se donosi Pravilnik kažu:

Stav 1. „Planom upotrebe sredstava, utvrđuju se mjere, zadaci i aktivnosti za podsticanje razvoja poljoprivrede i sela za tekuću godinu.“

Stav 2. „Plan upotrebe sredstava sadrži: godišnji iznos i raspored sredstava po pojedinim namjenama, uslove pod kojima se odobravaju sredstva, a što se sve reguliše Pravilnikom.“

Stav 3. „Plan upotrebe sredstava donosi Vlada Republike Srpske.“

Stav 4. „Ako se za pojedine namjene ne utroši planirani iznos sredstava, neutrošena sredstva se mogu preraspodijeliti za namjene kojima se utvrdi nedostatak sredstava“.

Ono što je nejasno na prvo čitanje ovog člana је da se ne pravi jasna razlika između Plana i Pravilnika. Osim toga, ističemo da Plan donosi Vlada, а Pravilnik donosi nadležni ministar. U praksi to znači da je Pravilnike moguće bez velikih i sporih procedura izmijeniti, dopuniti ili zamijeniti novim, jer ministar ima na to pravo. Ukoliko takav sličan akt usvajala Vlada, kao što je ovdje riječ o Planu, onda bi svi ministri(i premijer) trebali biti upoznati sa tekstom određenog akta ili propisa, i o istom odlučivati. Samim tim procedura donošenja postaje nešto složenija jer, jednostavno, tekst propisa prolazi više „ruku“ i samim tim postoji mogućnost da se pojedini ministri ne slože s tim.

Navedeni Plan koji bi trebao da reguliše način i dodjeljivanje podsticaja je ove godine Vlada RS usvojila Odlukom o usvajanju Plana korišćenja sredstava za podsticanje razvoja polјoprivrede i sela za 2023. godinu[1]. Iz onog što je objavljeno u Odluci možemo zaklјučiti da je ukupni iznos za podsticaje, 180.000.000,00 KM. Odluka dalje navodi da se „novac raspoređuje za podršku tekućoj proizvodnji u visini od 108.520.000,00 KM, i podršku dugoročnom razvoju u visini od 57.077.770,00 KM i za sistemske mjere u visini od 14.402.230,00 KM“. S obzirom da su samo ova tri iznosa objavljena u Odluci, Smatramo da Plan nije dat na uvid javnosti, ili u Vladi RS smatraju da su tri tačke navedene u Odluci objavljene u Službenom glasniku, u stvari Plan. Ovdje ponovo citiramo odredbe člana 8. stav 2. Zakona „Plan upotrebe sredstava sadrži: godišnji iznos i raspored sredstava po pojedinim namjenama, uslove pod kojima se odobravaju sredstva,…“. Iz ovih odredbi slijedi da bi Plan trebao sadržavati, osim godišnjeg iznosa i rasporeda sredstava, i uslove po kojim se odobravaju sredstva, a onda bi se sve to regulisalo pravilnikom. Ako Vlada Odlukom donosi Plan o raspodjeli novca, zašto isti novac istom Odlukom nije raspodijelila na pojedinačne oblasti: voćarstvo, stočarstvo, ratarstvo,..?

Ovim načinom dodjeljivanjem podsticaja, imamo bojazan da je ostavljena mogućnost budućim ministrima poljoprivrede da svojevoljno određuju iznose novca koji će pripasti određenim poljoprivrednicima, ili da se vrši pritisak na ministra da dodjeli novac nekoj grupi poljoprivrednika ili da se bez jasnog razloga uskrati novac određenoj vrsti proizvođača, a koji im je namijenjen s obzirom na količinu proizvodnje. Mora se priznati da je to velika odgovornost za rukovodioca jedne institucije.

Postoji još jedna nejasna činjenica kad je riječ o proceduri i načinu dodjeljivanja podsticajnih sredstava. Zakonom je, svojevremeno (prije izmjena), bilo utvrđeno da podsticajna sredstva „na prijedlog Vlade donosi Skupština Republike Srpske, a sada, nakon izmjena Zakona, utvrđuje se da Vlada donosi podsticajna sredstva. Da li je razlog, što Narodna skupština nije u procesu odobravanja ovih sredstava, potreba da se brzo djeluje i možda brže stavi novac na raspolaganje poljoprivrednicima ili postoji drugi razlog, teško je reći. Iz ovog dosad navedenog možemo zaključiti da smo od nekadašnjeg odlučivanja Narodne skupštine o novčanim podsticajima u poljoprivredi došli na nivo da o novcu za poljoprivrednike odlučuje faktički ministar, s obzirom da Vlada, iako formalno pravo ona utvrđuje podsticaje, samo određuje ukupnu vrijednost sredstava koja su odobrena za jednu godinu.

Isti zakon kaže da Vlada Republike Srpske podsticajna sredstva donosi na osnovu Strategije razvoja poljoprivrede Republike Srpske, koju takođe isključivo donosi Vlada, a ne Narodna skupština Republike Srpske. Zašto Narodna skupština ne usvaja niti strategije (ne samo poljoprivrednu već strategije iz svih oblasti po kojim djeluju ministarstva) ako znamo da se strategije u drugim državama usvajaju od strane njihovih parlamenata? Da Strategiju donosi Vlada, a ne usvaja je Narodna skupština RS, utvrđeno je Zakonom o strateškom planiranju[2], član 13. stav (3)[3]. Ako još uzmemo u obzir i činjenicu da se ta Strategija odnosno, u punom nazivu Strateški plan razvoja polјoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske odnosi na period koji je iza nas tj. 2015-2020, stvari postaju nejasnije.

Iz svega gore navedenog stičemo utisak da Republici Srpskoj je potrebna jasnija dugoročna politika razvoja poljoprivrede i sela. Ovom utisku doprinosi i činjenica koja je svima nama u ovom poslu poznata, da Ministarstvo već desetak godina planira da donese novi Zakon o poljoprivredi i podsticajima (ili dva posebna zakona). Isti bi se uskladio sa propisima Evropske unije čijem tržištu težimo i trenutno smo orijentisani ka njemu. Međutim ovo planiranje traje veoma dugo, a za 2023. godinu izrada ovog zakona čak nije niti predviđena.

Ovom kratkom i dobronamjernom analizom smo pokušali ukazati na nedostatke postojećeg sistema dodjele podsticaja. Smatramo da bi više jasnijeg i transparentnijeg planiranja budžeta za poljoprivredu doprinijelo njenom razvoju. Takođe očekujemo da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske prije izrade budžeta za poljoprivredu ima stalnu komunikaciju sa poljoprivrednicima koji najviše doprinose proizvodnji, izvozu i zapošljavanju radnika. Ovim bi se uklonili konflikti na relaciji institucije–poljoprivrednici prilikom utvrđivanja podsticaja, a i proizvođači bi mogli planirati svoje aktivnosti i raditi na unaprjeđivanju proizvodnje.

Ovim bi 100% zaštitili selo i značajno pripomogli očuvanju bar ovo malo stanovništva u njemu.

Vjerujemo da bi rješavanja nepoznanice „šta nas čeka sutra“ motivisalo i veliki broj naših građana koji su napustili ove prostore da se vrate u Republiku Srpsku i pokrenu svoje biznise u poljoprivredi.

Nema se više čekati. Nema nas tako mnogo da možemo da dozvolimo sebi ovakav luksuz neizvjesnosti.

[1] („Службени гласник Републике Српске“, број 10/23)

[2] („Службени гласник Републике Српске“, број 63/21)

[3]  „Влада на приједлог надлежнoг рeпубличкoг oргaнa упрaвe доноси секторске стратегије Републике Српске на период од седам година или на дужи период“