Milionski gubici mljekara zbog problema sa mastitisom - šta je rješenje?

Mastitis goveda je zapaljenje parenhima tkiva vimena koje može rezultirati fizičkim, hemijskim i bakteriološkim promjenama u mlijeku i patološkim promjenama u tkivu mliječne žlijezde. Iako postoji više uzroka za nastanak mastitisa, kao što su traumatski, fiziološki, alergijski itd., infektivni uzorci su najzastupljeniji, pošto je više od 140 vrsta mikroorganizama uključeno u nastajanje mastitisa kod muznih krava.

Bolest dovodi do značajnih finansijskih gubitaka zbog dijagnostičkih testova, veterinarskih usluga, izgubljenog mlijeka, ukidanja podsticaja i povećanog obima rada, kao i indirektnih troškova kao što su niske stope reprodukcije i prerano izbacivanje oboljelih jedinki iz stada. Sve češća je pojava bakterija otpornih na antibiotike u mlijeku i mliječnim proizvodima zbog neselektivne upotrebe antibiotika za liječenje mastitisa. Značajno je da je Escherichia coli vodeći uzrok akutnog kliničkog mastitisa kod krava širom svijeta. E. coli obuhvata veoma heterogenu grupu komenzalnih stanovnika crijeva. Međutim, zbog prilagodljivosti svog genoma, ovaj organizam je evoluirao u patogene sojeve koji mogu da izazovu bolesti, uključujući mastitis kod krava nakon fekalne kontaminacije najčešće sisnog otvora tj. kanala. Prema podacima velikog broja istraživača, patogena E. coli (MPEC) je patotip najčešće odgovoran za izazivanje mastitisa kod muznih krava. Treba svakako naglasiti da mliječna žlijezda nije prirodno ili primarno stanište za E. coli zbog komponenti urođenog imuniteta povezanih sa mlijekom, kao što su antimikrobni peptidi, lizozim, laktoferin i drugi sastojci. Međutim, neke E. coli su stekle specifične faktore virulencije koji mogu pomoći bakterijama da napadnu mliječnu žlijezdu, prežive i umnože se u mlijeku, na taj način pretvarajući mliječnu žlijezdu u pogodno stanište za ove bakterije.

Pored uticaja na muzna grla, mastitis predstavlja prijetnju i po zdravlje ljudi zbog rizika od prenošenja zoonotskih patogena putem konzumiranja kontaminiranog mlijeka ili direktnog kontakta sa zaraženom stokom. Ako govorimo o sljedećoj kariki u lancu vrijednosti proizvodnje mlijeka, tj. preradi, pojava nedijagnostikovanih slučajeva mastitisa u stadu dovodi do povećanja prosjeka sadržaja somatskih ćelija u mlijeku, što pogoršava tehnološka svojstva mlijeka npr. smanjena termostabilnost mlijeka i neposredno smanjen prinos sira. Takođe životinje koje su isključene iz muže, smanjuju dostupne količine prerađivačima, bez obzira na konačan proizvod. To neposredno utiče na popunjavanje kapaciteta prerade, rentabilnost proizvodnje i stepen amortizacije proizvoda.

Zbog toga su prevencija, odnosno rano otkrivanje mastitisa i njegovo pravilno liječenje od izuzetnog značaja za stabilnost proizvodnje i prerade mlijeka, te očuvanje brojnih radnih mjesta u ovom sektoru. 

Prema podacima Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske mastitis ima značajan uticaj na profitabilnost proizvodnje mlijeka. Takođe, navode da od 10 muznih krava, do dvije krave godišnje se isključe iz proizvodnje zbog problema sa mastitisom. Navode i da je nešto veća uspješnost ranog otkrivanja mastitisa kod novijih robotizovanih sistema muže. Ipak naglašavaju iskustvo poljoprivrednika i vrijeme koje posveti životinji. Od posebnog značaja je redovna kontrola kvaliteta mlijeka (zbirni uzorak), kao i kontrola proizvodnosti koja podrazumijeva uzimanje uzoraka po svakom grlu.

Gubici kod samog proizvođača se ogledaju kroz sljedeće:

1. Ovo isključenje traje u prosjeku 7,5 dana, u toku kojeg se izgubi oko 120 l mlijeka (cca 150 KM vrijednosti uključujući premiju, koja iznosi 0,25 KM u Republici Srpskoj).
2. Dodatno za troškove liječenja odnosno za plaćanje veterinara se potroši oko 100 KM.
3. Ova situacija nalaže i dodatne napore kod poljoprivrednika, što podrazumijeva dodatan rad, vrijeme i brigu oko životinje. Procijenjena vrijednost ove stavke je oko 50 KM.

Na taj način troškovi kod samog poljoprivrednika iznose oko 300 KM tj. oko 60 KM na svaku muznu kravu u stadu. Naravno ovdje je riječ o slučaju kada se grlo nakon liječenja vrati u stado i da se mastitis pojavi samo jednom u toku godine. U slučaju da dođe do izlučenja krave, onda je taj gubitak svakako veći.

Ako uzmemo se kod nekih 5.000 grla godišnje u Republici Srpskoj pojavi mastitis, onda je to riječ o 1,5 miliona KM gubitaka kod samih proizvođača.

Dodatan gubitak je onaj koji se javlja kroz dio mlijeka koji nije ušao u preradu. Riječ je o nekih 600.000 litara. Ovdje se javljaju gubici na marži tj. zaradi prerađivača, platama radnika, i na kraju sama država je oštećena za nenaplaćeni PDV i druge poreze. Ako uzmemo da se u prosjeku na jedan litar svježeg sirovog mlijeka na kraju procesa prerade naplati oko 0,47 KM PDV za krajnjeg kupca, onda govorimo o iznosu od 282.000 KM koji nije naplaćen. Naravno dodatni su gubici i za dobavljače hraniva za krave u slučaju izlučenja grla.

Na kraju možemo zaključiti da su godišnji gubici u Republici Srpskoj zbog problema sa mastitisom su najmanje 2.000.000,00 KM.

S tim u vezi, poruka iz Udruženja mljekara RS jeste da bi trebalo uložiti i dodatne napore u unapređenje znanja i vještina proizvođača mlijeka u ovoj oblasti, raditi na prevenciji, te uvođenju novih metoda za ranu detekciju mastitisa na farmama.

Izvor: agroklub.ba

Autor: dr Miljan Erbez