Sponzori
Aktuelno
Mogućnost za nabavku bikovskog sjemena iz Češke
Posjeta preduzeća NATURAL iz Češke našem Udruženju
Naša mljekara d.o.o.
Pokretanje sopstvene prerade mlijeka je jedan od imperativa koji već neko vrijeme zaokuplja jedna broj članova Udruženja. Više je razloga za to, ali među glavnim su nedostatak prerađevina mlijeka na tržištu i želja za unapređenjem stabilnosti i konkurentnosti domaće proizvodnje mlijeka. Ideja o pokretanju ove investicije nastala je još 2020. godine. Već u tom periodu bila je primjetna stagnacija otkupnih cijena sirovog mlijeka i naši članovi su počeli razmišljati o alternativama. Dodatan podstrek ovim željama je svakako informacija o spoljnotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih prerađevina i domaćoj proizvodnji iz 2021. godine.[1] Naime, u U 2021. godini je u BiH proizvedeno oko 280 miliona litara mlijeka i sa prosječnom otkupnom cijenom od 0,62 KM/l plaćeno je 173 miliona KM. Vrijednost uvoza lani je bio viši od 174 miliona KM.
Zbog toga se naše Udruženje odlučilo da pokrene svoju sopstvenu preradu, a 22.07. 2022. godine je i sklopljen notarski ugovor o formiranju privrednog društva pod imenom „Naša mljekara“ doo, Banja Luka. Privredno društvo je registrovano dana 05.09.2022.godine. Riječ je o greenfield investiciji, to jest o izgradnji potpuno novog pogona za preradu mlijeka u Opštini Prnjavor u poslovnoj zoni Vijaka. Lokacija je izabrana na osnovu studije izvodljivosti koju smo uradili uz podršku projekta SIDA/USAID FARMA II projekta. Planirana prerada u početku treba da bude cca 5.000 litara kravljeg mlijeka, pa do 25.000 l mlijeka/dan u skladu sa potrebama tržišta i tržišnim zahtjevima. Plan je da se obezbjedi postepeni rast proizvodnje, a tako da se u toku 4-godišnjeg perioda dostigne taj nivo od 25.000 do 30.000 l/dan prerade sirovog mlijeka. Dugoročni planovi su dostizanje nivoa prerade od 100.000 l mlijeka dan.
Proizvodni program. Proizvodnja će se fokusirati na surutka, jogurte, voćne jogurte, mliječne namaze, svježe mlijeko, sir za pitu (meki sir), pavlaka, maslac i tvrde sireve. Proizvodna paleta se odnosi na proizvode koji postoje na tržištu, ali i neke nove koje doo „Naša Mljekara“ planira da ponudi na tržištu.
[1] https://www.agroklub.ba/stocarstvo/razmjena-mlijeka-i-mlijecnih-preradevina-u-bih/77835/
O udruženju
Udruženje poljoprivrednih proizvođača -mljekara Republike Srpske je registrovano u decembru 1996. godine. Udruženje broji preko 440 članova iz 26 Opština u Republici Srpskoj. Manji broj članova je iz Brčko Distrikta i Federacije BiH. Na godišnjem nivou naše Udruženje proizvodi oko 45 miliona litara mlijeka. To je preko 36% na nivou Republike Srpske ili 18% na nivu BiH. Predstavljamo grupaciju proizvođača sa najvećom prosječnom proizvodnjom po kravi u BiH koja iznosi preko 7.100 litara mlijeka u standardnoj laktaciji. Kad je u pitanju rasna struktura najčešće farmeri u brdsko-planinskim područjima pribjegavaju uzgoju Simentalca, dok je u nizijskim područjima to mješano, ali na većim gazdinstvima prevladava Holštajn rasa goveda. Od ukupnog broja farmi, 13 farmi ima 17 robota, sa trendom rasta broja robotizovnaih farmi. Obično farme imaju jednog do dva robota, proizvođača De Leval, GEA ili Lely.
Naše Udruženje je od 2022. godine članica ICAR - međunarodne organizacije u kontroli proizvodnosti domaćih životinja: https://www.icar.org/index.php/about-us-icar-facts/icar-members/
Prosječna priozvodnost mlijeka po grlu u okvirima rasa koje uzgajaju naši članovi u 2022. godini bila je sljedeća:
Naše Udruženje ima status organizacije uzgoja od 2018. godine, a od 2020.godine imamo i prvu matičnu knjigu usklađenu sa EU i lokalnim normama u ovoj oblasti. Jedan dio naših članova je već u sistemu kontrole proizvodnosti, a imamo svaki dan sve više upisanih članova i u matičnu knjigu. Kad je u pitanju uzgojno-selekcijski rad naše Udruženje radi u skladu sa Zakonom o stočarstvu Republike Srpske (Službeni glasnik broj: 44/15), relevantnim propisima Evropske unije i u skladu sa ICAR (International Committee for Animal Recording) pravilima, čiji smo članovi od juna 2023. godine.
Pored uzgojno-selekcijskog rada, Udruženje aktivno radi i na unapređenju naše odgovornosti prema prirodi i okruženju. To prije svega želimo da postignemo kroz unapređenje dobrobiti i zdravlja naših krava, te tim da utičemo na smanjenje upotrebe antibiotika u liječenju. Rezidue – tj. Ostaci antibiotika mogu da prouzrokuju zdravstvene probleme kod ljudi koji konzumiraju kontaminiranu hranu, ali i da utičnu na ograničenje izvoza, u slučaju da je hrana koja se izvozi kontaminirana antibioticima. Antibiotici odnosno njihove rezidue (ostaci) mogu negativno djelovati i na samo okruženje, na živi svijet u okolini farme i dalje, ako se prenose vodom. S toga, želimo da svojom odgovornošću, budemo primjer i drugima.
Jedan od alata za poboljšanje zdravlja krava, jeste i poboljšanje dobrobiti. U posljednjih nekoliko godina Udruženje je organizovalo više predavanja i objavilo više publikacija na temu dobrobiti muznih krava. Veliki broj naših članova je vezano sistem zamijenio je slobodnim. Motivišemo da se i one krave koje su vezane, što češće puštaju na pašu. Nabavili smo novu stojnicu za orezivanje papaka, pa sada pomoć za životinje može stići prije, tj. na vrijeme i biće kvalitetnija.